Istraživanje

Stavovi o rodnim ulogama: Mladi muškarci su najkonzervativniji

5.03.2026, 11:12

Influenserke domaćice koje se smeškaju dok gledaju u šerpu i mizogini Tik-Tokeri poput Endrua Tejta (Andrew Tate) koji su postali zvezde pokazuju da su tradicionalni rodni obrasci snažno prisutni na društvenim mrežama i u glavama mladih.

Muškarci iz generacije Z, u poređenju sa drugim starosnim grupama u 29 zemalja, imaju najkonzervativnije stavove o podeli rodnih uloga, kako navodi institut za istraživanje javnog mnjenja Ipsos.

Generaciji Z pripadaju rođeni između 1997. i 2012.

Digitalni ekosistemi pojačavaju polarizaciju jer algoritmi društvenih mreža nagrađuju ekstremne poruke, objašnjava Robert Grim (Grimm), šef istraživanja politike u nemačkom Ipsosu.

Ekstremne poruke dolaze od influensera koji promovišu muževnost, ali i feminističkih kontranarativa. Mladi muškarci često podržavaju tradicionalne hijerarhije u vezama. Problem im je kada žene zarađuju više ili su veoma nezavisne.

Mnogi muškarci iz generacije Z ne samo da žele da postavljaju granice ženama, već su i sami zarobljeni u rigidnim rodnim normama, kaže Džulija Gilard (Julia Gillard) iz Kraljeve biznis škole (King’s Business School) u Londonu, koja je učestvovala u istraživanju.

Istraživanje pokazuje da 61 odsto muškaraca generacije Z smatra da se već dovoljno uradilo za rodnu ravnopravnost u njihovoj zemlji. Takođe, 57 odsto veruje da su žene toliko unapredile svoj položaj da su sada muškarci diskriminisani.

Jedan od šokantnih rezultata je da skoro svaki treći muškarac iz generacije Z smatra da žena uvek treba da sluša svog muža. Kod žena iz iste generacije taj udeo je značajno niži, 18 odsto.

Među muškarcima bejbi-bumerima, koji su rođeni između 1946. i 1964, samo 13 odsto deli ovakav stav. Kod žena iz te generacije procenat je još niži, svega šest odsto.

Rezultati ukazuju na to da možda svedočimo velikim promenama u poimanju rodnih uloga u savremenom društvu, navodi izvršna direktorka Ipsosa u Velikoj Britaniji i Irskoj Keli Biver (Kelly Beaver).

Skoro trećina muškaraca generacije Z iz zemalja poput Tajlanda, Meksika, Južne Afrike, Italije, Australije, Sjedinjenih Država i Japana veruje da je problematično ako žena zarađuje više od svog supruga. Kod muškaraca bejbi-bumera taj udeo je samo 18 odsto.

U istraživanju, koje je sprovedeno povodom Međunarodnog dana žena, učestvovalo je više od 23.000 ljudi starijih od 16 godina iz 29 zemalja.

Muškarci generacije Z su pod većim pritiskom da ispunjavaju očekivanja o muževnosti i rodnim ulogama, dok bejbi-bumeri deluju opuštenije i ređe doživljavaju rodnu ravnopravnost kao pretnju, prema rečima Roberta Grima iz nemačkog Ipsosa.

Kod mlađih generacija izraženiji je osećaj nesigurnosti u pogledu budućnosti i statusa, što često podstiče logiku da poboljšanje položaja žena znači gubitak za muškarce.

Podaci Ipsosa ukazuju na to da Nemačka stoji relativno dobro u međunarodnom poređenju.

Samo 10 odsto ispitanika u Nemačkoj veruje da muškarci imaju koristi ukoliko se pridržavaju tradicionalnih muških rodnih obrazaca, što je najniži procenat među svim zemljama.

Ideja o poštenoj podeli rada ima široku podršku u Nemačkoj. Oko tri četvrtine građana smatra da su oba pola podjednako odgovorna za vaspitavanje dece, zarađivanje i kućne poslove.

Međutim, Ipsos napominje da se lična uverenja ljudi značajno razlikuju od njihovog viđenja društvene stvarnosti.

Na primer, samo 15 odsto nemačkih građana kaže da žene treba da budu primarno odgovorne za vaspitanje dece, dok 44 odsto veruje da društvo i dalje očekuje da je to pretežno ženska uloga. Sličan jaz postoji i u vezi s kućnim poslovima.

Posebno brine to što mnogi ljudi osećaju pritisak društvenih očekivanja koja ne odražavaju njihove lične stavove, kaže Hidžung Čung iz Kraljeve biznis škole.

Ljudi često imaju progresivnija lična uverenja u poređenju s onim što vide kao društveno prihvatljivo. Ovaj jaz je naročito izražen kod muškaraca generacije Z, koji ne samo da trpe snažan pritisak da se prilagode krutim muškim idealima, već ponekad i sami očekuju da se žene vrate tradicionalnijim ulogama.

U Nemačkoj 37 odsto muškaraca veruje da su žene toliko unapredile svoj položaj da su sada muškarci diskriminisani. Među ženama taj procenat iznosi 22 odsto.

Istovremeno, 36 odsto žena i 55 odsto muškaraca kaže da je u Nemačkoj već dovoljno učinjeno za rodnu ravnopravnost.

Ipak, 60 odsto žena veruje da bez većeg broja žena na odgovornim pozicijama u vladi i kompanijama neće biti moguće ostvariti pravu ravnopravnost, dok isto misli i 43 odsto muškaraca.