Privreda
Kina prestigla SAD kao najvažniji trgovinski partner Nemačke
20.02.2026, 10:20
Kina je ponovo pretekla Sjedinjene Države kao najvažnijeg trgovinskog partnera Nemačke. Prošle godine je obim trgovinske razmene bio 251,8 milijardi evra, saopštio je Savezni zavod za statistiku.
Uz porast od 2,1 odsto, Kina, koja je od 2016. do 2023. neprekidno bila najvažniji trgovinski partner Nemačke, ponovo je pretekla SAD, koje su 2024. bile na prvom mestu.
Nemačku trgovinu sa SAD su 2025. pogodili trgovinski sporovi sa administracijom predsednika Donalda Trampa (Trump). Uprkos padu od pet odsto, SAD su sa ukupnim obimom razmene od 240,5 milijardi evra ostale drugi najvažniji partner Nemačke.
Veće carine i Trampova agresivna trgovinska politika nisu promenile činjenicu da su SAD i prošle godine, kao i prethodnih deset, bile najvažnije pojedinačno tržište za proizvode "Made in Germany".
Nemačke kompanije prodale su robu u vrednosti od 146,2 milijarde evra u SAD, što je pad od 9,4 odsto u odnosu na 2024. Posebno veliki gubici, 17,8 odsto, bili su u sektoru automobila.
Na drugom mestu najvažnijih nemačkih izvoznih destinacija je Francuska, a na trećem Holandija. Kina je na ovoj listi tek na šestom mestu.
Ali, kineski proizvodi dominiraju uvozom u Nemačku od 2015. I prošle godine Kina je bila daleko najvažnija zemlja dobavljač za Nemačku, sa obimom uvoza od 170,6 milijardi evra, što je povećanje od 8,8 odsto, ispred Holandije i SAD.
I ovde se oseća uticaj trgovinskog spora. Kina zbog američkih carina preusmerava robu ka Evropi, uključujući i nemačko tržište. Američki proizvođači, s druge strane, profitiraju od lakšeg pristupa tržištu Evropske unije i povećavaju svoj izvoz u Nemačku za 2,7 odsto.
Ukupno je 2025. širom sveta izvezena roba nemačke proizvodnje vredna 1.569,6 milijardi evra. Prednjače automobili, mašine i hemijski proizvodi, prema najnovijim podacima statističara.
Zahvaljujući snažnom decembru, izvoz je prvi put nakon dve godine porastao za jedan odsto, uprkos trzavicama sa SAD.
Godišnji uvoz u Nemačku porastao je za 4,4 odsto, dostigavši 1.366,9 milijardi evra.